ekonomija

Bez fakulteta plata i do 4.000 evra mesečno: Koji poslovi su najisplativiji?

Bez fakulteta plata i do 4.000 evra mesečno: Koji poslovi su najisplativiji?

Diploma i dalje važi za jedan od najsigurnijih puteva do bolje plaćenog posla. Međutim, brojne priče iz prakse pokazuju da to nije jedina mogućnost. Pojedini radnici bez univerzitetskog obrazovanja danas zarađuju znatno više od prosečne plate, pre svega u tehničkim zanimanjima, zanatstvu, logistici i pri radu u inostranstvu.

Rasprava među hrvatskim korisnicima na onlajn platformi Redit otkrila je da pojedinci bez fakultetske diplome primaju i po 4.000 ili čak 5.100 evra neto mesečno. Najviše zarade često ostvaruju u specijalizovanim tehničkim zanimanjima, pri radu na međunarodnim projektima ili kao samostalni preduzetnici. Sa druge strane, mnogi upozoravaju da su za takve prihode često potrebni dugogodišnje iskustvo, rad u inostranstvu ili kombinovanje više izvora zarade.

Od tapetara do industrijske automatike

Među najupečatljivijim pričama bila je ispovest radnika u oblasti industrijske automatike, koji je naveo da zarađuje oko 5.100 evra neto mesečno, iako nema formalno obrazovanje za tu oblast. Njegov posao uključuje montažu i demontažu mašina i rad na gradilištima širom sveta.

Dobro su plaćena i pojedina zanatska zanimanja. Jedan tapetar naveo je da prima između 2.200 i 2.400 evra neto, pri čemu ima plaćene dodatne pogodnosti, kao što su topli obrok, regres i božićnica.

Među zanimanjima sa natprosečnim prihodima našli su se i rukovaoci građevinskom mehanizacijom, kuvari, mehaničari, stručnjaci za elektrotehniku, kao i pojedinci koji rade u Austriji ili Švajcarskoj.

Neki do viših prihoda dolaze uz više poslova

Rasprava je pokazala i manje privlačnu stranu visokih zarada. Pojedini učesnici priznali su da do mesečnog prihoda većeg od 2.000 ili 3.000 evra dolaze tek kombinacijom redovnog zaposlenja, dodatnog rada vikendom ili sopstvene delatnosti.

Jedan medicinski tehničar tako je opisao da pored redovnog posla vozi i taksi. Drugi imaju sopstvene zanatske radnje ili obavljaju projektni rad za više naručilaca istovremeno.

Nije stvar samo u školi, već u traženju prilika

Posebnu pažnju privukla je priča radnice koja je karijeru započela kao prodavačica, a zatim je menjanjem poslodavaca i sticanjem iskustva napredovala do koordinacionih i administrativnih poslova u logistici. Istakla je da su joj pri napredovanju više od poznanstava pomogli upornost, spremnost na učenje i radne navike.

Upravo takve priče pokazuju da formalno obrazovanje često nije jedini faktor koji utiče na visinu prihoda. U brojnim oblastima sve važniji postaju praktično znanje, specijalizovane veštine i spremnost na stalno učenje.

Odgovori na najčešća pitanja

Da li je moguće bez fakulteta zaraditi više od 5.000 evra?

  • Da, pojedinci u tehničkim zanimanjima i pri radu na međunarodnim projektima navode i takve zarade, ali se obično radi o specifičnim znanjima i velikom iskustvu.

Koja zanimanja bez diplome spadaju među bolje plaćena?

  • Među njima su tehnički monteri, stručnjaci za industrijsku automatiku, tapetari, pojedina građevinska zanimanja, kuvari i specijalisti za rad u inostranstvu.

Da li je za visoku platu dovoljno samo stručno obrazovanje?

  • Ne uvek. Veliki udeo u uspehu imaju iskustvo, dodatna znanja, spremnost na mobilnost i manjak kadra u određenoj oblasti.

Da li većina ljudi bez fakulteta zarađuje više hiljada evra?

  • Ne. Primeri iz rasprave predstavljaju pre svega natprosečne zarade, dok su prihodi većine zaposlenih niži.

(Cekin)

Language