SAD pokušavaju da ograniče pristup Kine naprednim čipovima, a Peking ulaže ogromna sredstva u razvoj te industrije. U središtu te strategije nalazi se vicepremijer Ding Suešiang, zadužen za tehnološku trku sa SAD.
Kineski zamenik premijera Ding Sjuesjang trenutno obavlja dužnost koja privlači pažnju celog sveta. On je predsednik Komisije za nauku i tehnologiju Komunističke partije. Komisija je osnovana tek 2023. godine, neposredno pre nego što su Sjedinjene Američke Države uvele ograničenja izvoza poluprovodničkih proizvoda u Kinu.
Šezdesetčetvorogodišnji mašinski inženjer zadužen je za jačanje kineskih tehnoloških inovacijskih sposobnosti i time povećanje njene strateške konkurentnosti u odnosu na SAD. On je čovek koji velikim investicijama podstiče buduće tehnologije, piše DW.
Buduća vodeća pozicija Kine zahteva širenje veštačke inteligencije (AI) – Komunistička partija Kine je toga dobro svesna. A za AI su potrebni visokoefikasni čipovi. Do sada su SAD prednjačile u tehnologiji proizvodnje i dizajnu čipova.
U septembru je kineski IT gigant Alibaba predstavio svoju najnoviju generaciju čipova iz sopstvene proizvodnje, T-Head Zhenwu V900, čije je lansiranje planirano za prvi kvartal 2027. Tehnički detalji još nisu u potpunosti dostupni. Ali čak ni sa V900, kineski čipovi ne mogu da se približe brzini svojih američkih konkurenata.
Džensen Huang – pop zvezda u Kini
U interesu je SAD da to tako i ostane. Već 2023. godine američka vlada odlučila je da ograniči izvoz poluprovodničkih proizvoda i proizvodne opreme u Kinu. Inicijativa je došla od Biroa za industriju i bezbednost (BIS) unutar američkog Ministarstva trgovine, smeštenog samo jedan blok od Bele kuće.
Ova mera ima za cilj da ograniči sposobnost Kine da „proizvodi napredne tehnologije koje predstavljaju pretnju našoj nacionalnoj bezbednosti“, objasnila je tadašnja američka ministarka trgovine Đina Rajmondo za vreme mandata predsednika Džozefa Bajdena. „Nastavićemo da sarađujemo s našim saveznicima i partnerima kako bismo proaktivno zaštitili naše vodeće svetske tehnologije i znanje kako se ne bi mogli koristiti protiv naše nacionalne bezbednosti“, dodao je tada savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan.
Kina je protestovala. Peking je saopštio da SAD zloupotrebljavaju argument nacionalne bezbednosti i koriste „jednostrane i proizvoljne prakse“. Američke kompanije u toj industriji znaju da je Kina ogromno i rastuće tržište. One žele da prodaju – poput Envidije (NVIDIA) iz Santa Klare u Kaliforniji.
Bivši izvršni direktor Envidije, Džensen Huang, rođen na Tajvanu, važi za uspešnog preduzetnika, tečno govori kineski i praktično je pop-zvezda u Kini. Obučen u svoju čuvenu kožnu jaknu, posetio je stari deo Pekinga, jeo na uličnim štandovima i slušao muziku na tradicionalnim kineskim violinama. Kasnije je rekao: „Volim Kinu. Dobro smo se proveli.“
Huangovi čipovi veoma su traženi među kineskim inženjerima. Pod uslovom da 25 odsto prihoda uplaćuje u američku državnu kasu, u maju 2026. dobio je američko odobrenje za izvoz čipa H200 u Kinu. Iako nije deo najmoćnije Envidijine serije, taj čip sa 80 milijardi tranzistora znatno je efikasniji od konkurentskih kineskih proizvoda.
Kupci plaćaju visokih 27.000 dolara za grafičku karticu tešku 1,2 kilograma. Značajne prednosti obično se postižu kombinovanjem najmanje osam jedinica. Envidija procenjuje potražnju u Kini na dva miliona jedinica, što bi odgovaralo prodaji od približno 5,4 milijarde dolara samo za ovaj proizvod.
Afera Envidija i optužbe za špijunažu
Ostavka preduzetničke zvezde Huanga, optuženog za aferu sa navodnom kineskom špijunkom, izazvala je prošle sedmice potres – ne samo u industriji poluprovodnika. Ona je podstakla veoma napete političke rasprave u Kini i SAD.
Vašington i dalje smatra da je njegova nacionalna bezbednost ugrožena i planira dalja ograničenja za Kinu. Predsednik Donald Tramp, čija je stranka pretrpela velike gubitke na poslednjim međuizborima, navodno je bio obavešten o slučaju špijunaže pre godinu dana. Sada su u toku sveobuhvatne istrage u svim pravcima. Američki Kongres i Ministarstvo trgovine intenzivno rade na novom zakonu o čipovima kako bi sprečili Kinu da nabavlja američke poluprovodnike.
Peking je, s druge strane, pojačao svoju retoriku uoči sastanka predsednika Sija i Trampa na ovonedeljnom samitu APEC-a u Šenženu. „Kina se dosledno protivila zloupotrebi mera kontrole izvoza koje ugrožavaju stabilnost globalne proizvodnje i lanaca snabdevanja, jer to nije u interesu nijedne strane“, izjavila je portparolka vlade Mao Ning u petak (13. novembra 2026).
Kupuje li Kina više američkih čipova?
Iza verbalne prepirke krije se ekonomsko-politička kalkulacija. „Kormilar“ kineskih inovacija, kineski vicepremijer Ding, suočava se sa odlukom: treba li Kina da nastavi da kupuje čipove od SAD ili će kineska industrija postići odlučujući proboj potreban za prestizanje američkih konkurenata?
Trenutno otprilike 600.000 čipova Envidija H200 čeka u Hongkongu odobrenje za uvoz u Kinu. Bela kuća dala je zeleno svetlo, ali Peking koči.
Za Karsona Elmgrena, rukovodioca istraživanja u Institutu za politiku i strategiju veštačke inteligencije u Vašingtonu, ovo je zagonetka. „Za mene to sugeriše da Kina ne smatra kratkoročne prednosti ključnim i da je uverena u svoju srednjoročnu sposobnost da zameni američke čipove.“
Sve veći broj kineskih proizvoda veštačke inteligencije trenutno koristi čipove „Proizvedeno u Kini“. Devedeset pet odsto digitalnih brojila električne energije, takozvanih pametnih brojila, sadrži kineske mikročipove. Ovi merni instrumenti povezuju potrošače, operatore mreže i proizvođače električne energije i, zajedno sa pametnom mrežom, smatraju se kritičnom infrastrukturom. „Time se efikasno izbegavaju rizici sajber-napada stranih sila“, piše Tjentjen Vang sa Tehnološkog instituta u Harbinu u nedavnoj studiji o kineskoj strategiji za poluprovodnike.
To se ne odnosi samo na civilni sektor. „U kontekstu trenutne složene geopolitičke situacije, jačanje samodovoljnosti i kontrole nad nacionalnom odbranom i kritičnom infrastrukturom postalo je ključni element strategije nacionalne bezbednosti“, objašnjava Vang.
Prema njenim rečima, na primer, radarski sistemi u kineskom borbenom avionu pete generacije Čengdu J-20 i interkontinentalnoj balističkoj raketi Dongfeng-41 opremljeni su isključivo kineskim čipovima.
Kina se, prema njenim rečima, oslanja na autonomne platforme sa VI čipovima razvijene u zemlji. „To je stvorilo zatvoreni ekosistem koji obuhvata podatke, algoritme, računarsku snagu i čipove, smanjujući sistemsku zavisnost od stranih čipova poput Envidijinih“, sažima Vang.
Usko grlo litografije
Međutim, Kini nedostaju proizvodni pogoni. Za proizvodnju čipova potrebni su litografski sistemi, koji izlažu silicijumske sirovine ultraljubičastom svetlu. Zbog pritiska Vašingtona, holandskom globalnom tržišnom lideru ASML-u zabranjeno je da izvozi svoje najnaprednije mašine u Kinu.
Takva zabrana obezbeđuje američku tehnološku prednost u VI čipovima, navodi Centar za tehnologiju i državništvo (Center for Technology and Statecraft), vašingtonski tink-tenk. Ako Kina uveze više ASML sistema tempom iz 2024. i 2025. godine, njena godišnja proizvodnja mogla bi biti dovoljna da eliminiše velik deo američkog vođstva, a u određenim scenarijima čak i da ga nadmaši, navode u ovom tink-tenku.
Upravo to bi mogao biti dugoročni cilj vicepremijera Dinga. Prema navodima međunarodne konsultantske kuće Dilojt (Deloitte), Kina planira dalja značajna ulaganja. „Naglasak je na podršci kompanijama kroz dugoročno obezbeđivanje kapitala i podsticaje usmerene na istraživanje kako bi se izgradile održive inovacije u ključnim tehnologijama.“
Vlada u Pekingu, prema navodima Dilojta, ima za cilj da stabilizuje ceo lanac snabdevanja, poveća samodovoljnost i aktivno upravlja rizicima.
(DW)
