Javna preduzeća neće se privatizovati, direktore više neće birati političari, plate u javnom sektoru usklađivaće se zakonom, a do 2028. godine svi postupci prema državi trebalo bi da budu dostupni elektronski.
To su neke od najznačajnijih promena koje predlaže Studentska lista u delu ekonomskog programa koji se odnosi na javna preduzeća i javnu upravu.
U programu “Privreda i finansije”, koji su objavili Studenti u blokadi, između ostalog, predviđene su i značajne promene u načinu upravljanja državnim preduzećima i izboru njihovih rukovodilaca, kao i u zapošljavanju u javnom sektoru i pružanju usluga građanima. Jedan od osnovnih ciljeva je da se državna imovina zaštiti od nekontrolisane privatizacije, ali i da se upravljanje javnim preduzećima udalji od neposrednog političkog uticaja.
Nema privatizacije strateških javnih preduzeća
Jedna od najvažnijih poruka programa jeste da javna preduzeća od strateškog značaja ostaju u državnom vlasništvu i da neće biti njihove nepotrebne i nasilne privatizacije.
“Neće biti nepotrebne i nasilne privatizacije javnih preduzeća. Firme od strateškog značaja ostaju u državnim rukama”, navodi se u ovom programu.
Naime, predloženo je da se strategija državnog vlasništva ubuduće usvaja u Narodnoj skupštini, a ne odlukom Vlade. Zakonom bi se precizno odredilo za koja preduzeća državni udeo ne sme da bude manji od postojećeg, a za koja ne sme da padne ispod 51 odsto.
Uz to, kako se naglašava u ovom segmentu programa “Privreda i finansije”, zaštita državnog vlasništva ne bi se odnosila samo na direktnu prodaju akcija ili udela. Kao smanjenje državnog vlasništva tretiralo bi se i povećanje kapitala u kojem država ne zadržava proporcionalno isti udeo, kao i davanje koncesija ili iznajmljivanje osnovnih sredstava na period duži od deset godina.
Posebno se naglašava da promena pravne forme javnih preduzeća ne znači i njihovu privatizaciju: “Transformacija javnih preduzeća u akcionarska društva neće značiti i privatizaciju”.
Dugoročna ideja izneta u ekonomskom programu Studentske liste jeste da se resursi i preduzeća čija je prodaja zabranjena zaštite i Ustavom, po uzoru na rešenja koja postoje u pojedinim zemljama Evropske unije.
Direktore više neće birati političari
Drugi veliki deo predloženih promena odnosi se na način upravljanja javnim preduzećima i izbor njihovih direktora. Studentska lista predlaže prekid svih mandata direktora, vršilaca dužnosti direktora i članova nadzornih odbora koji su izabrani prema starom zakonu, kako na republičkom tako i na lokalnom nivou. Rok za sprovođenje ove promene bio bi 12 meseci od stupanja novog zakona na snagu.
Istovremeno, uslovi za izbor na rukovodeće funkcije bili bi izjednačeni prema strožim kriterijumima novog zakona o društvima kapitala, dok bi postavljanje vršilaca dužnosti direktora bilo dodatno otežano.
Najveća promena bila bi uvođenje dvodomnog sistema upravljanja u preduzećima u državnom vlasništvu. Država bi zadržala kontrolu nad svojim udelom u skupštini akcionara i strateškim pravcem poslovanja, ali direktore više ne bi neposredno postavljala. Njih bi birao nadzorni odbor, čiji bi članovi dolazili sa javne nacionalne liste nezavisnih stručnjaka.
– Država će kontrolisati strateški pravac javnih preduzeća, ali ne i neposredno kadriranje. Da bi se našli na listi, stručnjaci bi morali da polože državni ispit, nemaju sukob interesa i potpišu izjavu da su nezavisni od političkih stranaka. Konkurse bi vodila komisija koju bi činili predstavnici Narodne banke Srbije i Agencije za sprečavanje korupcije – objašnjava se.
Cilj je, kako se navodi u programu, da javna preduzeća prestanu da budu prostor za stranačko zapošljavanje i raspodelu funkcija, dok bi država zadržala mogućnost da određuje njihove strateške ciljeve.
Državna imovina ne može da se prodaje i izdaje u tajnosti
Program predviđa i stroža pravila za raspolaganje javnim zemljištem i objektima.
– Javno zemljište i objekti prodaju se i daju u zakup po pravilu samo po tržišnoj vrednosti i u javnom postupku. Zakup državne imovine subjektima izvan javnog sektora imao bi ograničeno trajanje, dok bi se posebna pažnja posvetila transparentnosti ugovora – stoji u ovom delu programa koji su objavili Studenti u blokadi.
Takođe, predlože se da ugovori koji nisu javno objavljeni ne proizvode pravno dejstvo, uz obrazloženje da država ne bi trebalo da priznaje ugovore zaključene u tajnosti.
Umesto zabrane zapošljavanja – ograničenje broja zaposlenih
Kada je reč o javnoj upravi i drugim korisnicima budžeta, predlaže se promena sadašnjeg sistema kontrole zapošljavanja. Umesto zabrane zapošljavanja iz člana 27. Zakona o budžetskom sistemu, koja je do sada ograničavala prijem novih radnika u javnom sektoru, uveo bi se unapred utvrđen maksimalan broj zaposlenih za svakog budžetskog korisnika.
Broj zaposlenih određivao bi se tako da svaka služba ima dovoljno ljudi za obavljanje zakonom propisanih poslova. Svaka institucija unapred bi znala koliko zaposlenih može da ima, a radna mesta bi se popunjavala putem javnih konkursa.
Udeo pripravnika i zaposlenih na probnom radu koji bi bili primani bez konkursa takođe bi bio ograničen.
Plate u javnom sektoru usklađivaće se zakonom, a ne odlukom Vlade
Promene su predviđene i u načinu određivanja i povećavanja plata zaposlenih u javnom sektoru. Umesto da Vlada samostalno donosi odluke o usklađivanju zarada, to bi se ubuduće radilo jednom godišnje kroz Zakon o budžetu.
– Plate u javnom sektoru usklađivaćemo jednom godišnje Zakonom o budžetu, a ne odlukom Vlade. Redovno usklađivanje pratilo bi rast zarada izvan javnog sektora. Svaka promena odnosa plata između različitih delatnosti, kao i uvođenje novih prava zaposlenih, morala bi da bude uređena istim zakonom i da za nju postoji obezbeđeno pokriće u budžetu – navodi se.
Na taj način bi se, prema predlogu, izbeglo proizvoljno menjanje zarada i stvaranje novih finansijskih obaveza bez prethodno obezbeđenih sredstava.
Lična karta i zdravstvena kartica besplatne, elektronski postupci bez naknade
Jedan od predloga koji bi građani neposredno osetili odnosi se na ukidanje pojedinih naknada za dokumenta i administrativne usluge.
Naime, prema programu, lična karta i zdravstvena kartica bile bi besplatne, dok bi se pasoš i vozačka dozvola plaćali samo u visini stvarnih troškova njihove izrade. Za decu, penzionere i osobe sa invaliditetom predviđena su dodatna umanjenja. Besplatni bi bili i elektronski izvodi, uverenja i registracija preduzetnika.
S druge strane, posebno ambiciozan cilj po programu Studentske liste odnosi se na digitalizaciju državne administracije, u smislu toga da će do 2028. godine svaki postupak prema državi moći da se obavi elektronski. Kako se objašnjava, to ne bi značilo ukidanje šalterskih usluga, već mogućnost da građani sve administrativne poslove završe putem interneta, bez obaveze dolaska na šalter.
Tamo gde država već poseduje sve potrebne podatke u svojim registrima i gde nije potrebno diskreciono odlučivanje službenika, rešenja bi se donosila automatski. Ideja je da građani više ne moraju da prikupljaju dokumentaciju koju država već poseduje, niti da zbog jednostavnih administrativnih postupaka odlaze od jedne do druge institucije.
