ekonomija

Šta čeka građane i korisnike kredita?

Šta čeka građane i korisnike kredita?

Posle tačno dvadeset šest meseci mirovanja na koti od 5,75 odsto, monetarna politika u Srbiji je danas promenila pravac.Odlukom Izvršnog odbora Narodne banke Srbije da podigne referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na okruglo šest procenata, zvanično je stavljena tačka na period najduže kamatne stabilnosti u novijoj ekonomskoj istoriji zemlje.

Potez centralne banke, nije samo suva statistička korekcija već jasan signal da se globalni i domaći inflatorni pritisci ne povlače se brzinom kojoj su se kreatori ekonomske politike nadali. Iako je reč o umerenom zatezanju od četvrtine procentnog poena, tržišna, pa i psihološka težina ove odluke je veća jer prekida višegodišnji trend iščekivanja pojeftinjenja novca.

Za one koji su zaboravili od septembra 2024. godine, kada je referentna stopa poslednji put spuštena na 5,75 odsto, Izvršni odbor NBS je iz meseca u mesec održavao kurs opreznosti. Domaće tržište je mesecima unazad funkcionisalo u stanju visoke dinarske likvidnosti, pri čemu su poslovne banke viškove novca plasirale kod centralne banke čak i po nižim stopama od referentne, piše Blic.

Zbog toga je deo stručne javnosti još juče procenjivao da tržište ne šalje signale za hitno zatezanje jer poslovne banke već mesecima plasiraju višak likvidnosti kod centralne banke kroz repo transakcije po stopama znatno nižim od referentne (oko 4,51%),i da ima dovoljno prostora bez administrativnog podizanja stope.

Preventivna poruka NBS

Međutim, čini se da te sugestije za NBS nisu bile dovoljne, pa povećanjem osnovne stope na 6 odsto, uz istovremeno podizanje kamate na depozitne olakšice na 4,75 odsto i kreditne na 7,25 odsto, ona poslala preventivnu poruku.

Cilj je da se u korenu saseku inflatorna očekivanja pred kraj godine i početak naredne poslovne sezone, da se očuva relativna stabilnost deviznog kursa i da dinarska štednja ostane privlačnija od devizne. U ekonomskom žargonu, centralna banka je povukla ručnu kočnicu pre nego što vozilo ubrza na nizbrdici.

To se i navodi u saopštenju IO NBS vezanom za povećanje referentne kamatne stope, koju ocenjuje kao pravovremenu meru.

Cilj je da se u korenu saseku inflatorna očekivanja pred kraj godine i početak naredne poslovne sezone

“Produžena neizvesnost u međunarodnom okruženju, usled sukoba na Bliskom istoku, nastavila je da se odražava na kretanja na globalnom energetskom tržištu, opredeljujući rast ne samo cena nafte, već i cena prirodnog gasa i električne energije. Međugodišnja inflacija je u septembru, u skladu sa očekivanjima IO, povećana na 4,1%, pre svega pod uticajem niske baze iz prošle godine kod cena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije na koje se primenjivala uredba o ograničenju marži. Na kretanje inflacije uticalo je i poskupljenje naftnih derivata od preko 17% međugodišnje zbog porasta cene nafte na svetskom tržištu, koje bi bilo i veće da država nije smanjila akcize na gorivo. Prema oceni Izvršnog odbora, dugotrajnije zadržavanje cena energenata na visokom nivou, uz više svetske cene i ostalih primarnih proizvoda i povećanu uvoznu inflaciju, kao i nisku bazu iz ove godine kod cena hrane, odraziće se na dalji postepeni rast inflacije, za koju se očekuje da naredne godine bude iznad gornje granice cilja od 3±1,5%. Ipak, krajem 2027. inflacija bi trebalo da se vrati u granice cilja i zatim do kraja perioda projekcije da nastavi da se približava centralnoj vrednosti cilja”, piše u saopštenju iz kabineta guvernera NBS.

Kako će ovo uticati na kredite?

Prvo pitanje koje, nakon ove odluke, sebi postavlja svaki građanin sa zaduženjem je, koliko će ih ovo koštati? Odgovor nije univerzalan jer zavisi isključivo od valute i vrste ugovorene kamatne stope.

Na najdirektnijem udaru su korisnici dinarskih kredita sa promenljivom kamatnom stopom. Reč je pre svega o gotovinskim i potrošačkim pozajmicama koje su vezane za belibor, kamatnu stopu po kojoj domaće banke jedna drugoj pozajmljuju dinare,koji po pravilu prati kretanje referentne stope NBS. Iako pomeranje od 0,25 procentnih poena na prosečan keš kredit od milion dinara neće doneti dramatičan skok mesečne rate,reč je o uvećanju od nekoliko stotina dinara, trend poskupljenja dinarskog zaduživanja je opet otvoren. Svi oni koji tek planiraju da podignu novi dinarski kredit u narednim mesecima mogu očekivati nešto nepovoljnije ponude banaka.

Primera radi na dinarski keš kredit (efekat povećanja stope za 0,25%), na iznos od 1.000.000 dinara, rok otplate 60 meseci, promenljiva kamatna stopa raste sa 10,50% na 10,75% godišnje. Rata pre povećanja bila je 21.494, a posle povećanja 21.618 dinara, što je simboličan rast od oko 124 dinara mesečno na svaki milion dinara duga. Naravno ovo je dato na relativno malom iznosu ali ako je reč o stambenom ili pak privrednom kreditu, onda je za one koji su ih uzeli u domaćoj valuti značajno veća.

Korisnici stambenih kredita mirni

Sa druge strane, korisnici stambenih kredita u evrima ne treba da povezuju ovu odluku sa svojim mesečnim obavezama jer oni zavise od kretanja euribora i odluka Evropske centralne banke u Frankfurtu, a ne od poteza Beograda. Za njih današnja vest ne menja računicu na mesečnom izvodu.

U ovoj odluci NBS ima i dobitnika, a to su, bar na papiru, dinarske štediše, jer referentna stopa daje prostor poslovnim bankama da zadrže ili blago koriguju naviše kamate na oročenu štednju u domaćoj valuti, koja i dalje uživa poresku prednost jer se na kamatu po osnovu nje ne plaća porez na prihod od kapitala. Što se tiče signala za privredu i državu, situacija nije takva. Za domaća preduzeća ova odluka znači da faza jeftinijeg obrtnog kapitala odlazi na pauzu. Naime, tokom poslednje dve godine prosečne kamate na novoodobrene dinarske kredite privredi postepeno su klizile naniže, spuštajući se ispod sedam procenata.

Novi potez NBS zaustavlja taj pad i poskupljuje finansiranje tekuće likvidnosti i investicija u domaćoj valuti. Istovremeno, podizanje referentne stope utiče i na cenu zaduživanja same države na domaćem finansijskom tržištu, jer prinosi na dinarske državne obveznice po pravilu reaguju na promenu osnovne kamate centralne banke.

Pored toga, automatski rastu i zakonske zatezne kamate i kamate za neblagovremeno plaćene javnih prihoda, koje se direktno obračunavaju dodavanjem fiksnih procenata na referentnu stopu NBS.

Sve u svemu ovo povećanje referentne kamatne stope za 25 baznih poena nagoveštava da je era jeftinog novca, koja je obeležila deceniju pre pandemije, prošlost. Čak i kada inflacija deluje ukroćeno u okvirima ciljanog koridora, centralne banke ostaju na oprezu zbog geopolitičkih tenzija, cena energenata i domaćih troškovnih pritisaka.

To bi za obične građane i privrednike mogla da bude poruka da je vreme za oprezno planiranje troškova, izbegavanje nepotrebnog zaduživanja po promenljivim stopama i pažljivo praćenje narednih poteza monetarnih vlasti.

Language